GRASAK,MRKVA
Vegetarijanska jela – kako ih ispravno pripremiti
Vegetarijanska jela obiluju
povrćem koje je vrlo zdravo, ali samo uvrštavanje povrća, primjerice
salate od povrća, u svakodnevni jelovnik nije dovoljno. Naučite kako
povrće treba pripremati da se gubitak nutrijenata svede na minimum.
Ono što je privlačno u vegetarijanskim jelima prije svega su: njihov okus, miris, izgled i načini posluživanja.
Kad se prisjetimo pravila
uzimanja 5 obroka povrća i voća na dan, pružit ćemo svom organizmu što
je najbolje, ali treba i poštivati iduće naputke:
- Ako kupujete svježe povrće, odaberite ono koje je lijepo izraslo, koje je čvrsto i zrelo. Ako kupujete smrznuto povrće, ono mora biti potpuno smrznuto, suho i ne smije biti stopljeno zajedno.
- Operite povrće i ogulite ga u tankom sloju budući se ispod kore nalazi koncentracija hranjivih tvari. Lisnato povrće treba pažljivo oprati, svaki list treba odvojiti, vodu mijenjati. Osušite ga, ne cijedite i ne lomite lišće.
- Povrće, koje ste oprali i po potrebi narezali na manje komade, treba odmah skuhati. Stavite ga u posudu s prokuhanom, slanom vodom, ili stavite kuhati na pari. Pogrešno je preko povrća izliti hladnu vodu i onda ga staviti kuhati.
Povrće koje sadrži karotin
trebalo bi kuhati uz dodatak malo ulja, npr. maslinovog. Korjenasto
povrće i buranije bi trebalo pri kuhanju poklopiti.
Kupusarke se mogu isprva kuhati u otvorenoj posudi, ali nakon nekoliko minuta posudu je potrebno poklopiti.
- Smanjite vrijeme kuhanja povrća na minimum: kuhajte ga kratko na visokoj temperaturi, dok ne omekša. Najbolje je prije kuhanja povrće za salatu uopće ne ljuštiti. Ljušti se kasnije, nakon što ga ohladimo. Salate od sirovog povrća treba pripremiti zadnji tren, upavo pred posluživanje.
- Svaka porcija rezanog povrća treba biti kombinovana s sosom ili uljem, čime se povrće štiti od oksidacije.
- Jela od povrća treba kombinovati sa mirodijama i biljkama, neposredno prije posluživanja. Ako su mirodije svježe, potrebno ih je nasjeckati ili zgnječiti netom prije njihova stavljanja u salatu.
Grašak – loptice pune zdravlja
Obično ne razmišljamo o grašku
kao hrani u smislu hranjivih sastojaka, ali bi svakako trebali. Dakle,
što se skriva u grašku i zašto bismo ga trebali jesti?
Grašak ne samo da je vrlo
hranjiv, već je i pun korisnih sastojaka za naše tijelo. Ova vrsta
povrća daje uglavnom puno proteina i ugljikohidrata. Grašak je također
vrijedan izvor vitamina B i vitamina C, D, E i K. Također sadrži mnoge
važne zdrave mineralne soli, kao što su natrij, kalij, kalcijum, fosfor,
željezo, bakar, kobalt, jod, i magnezij.
Zdrave kosti
Vitamin K sadržan u grašku igra
vrlo važnu ulogu u apsorpciji kalcijuma. To znači da bez obzira koliko
kalcijuma bude dostavljeno tijelu, ako nema vitamina K u njemu, mi ćemo i
dalje osjećati posljedice njegovog nedostatka, što može rezultovati
smanjenom mineralizacijom kostiju i na kraju, osteoporozom.
Bogat izvor antioksidansa
Grašak je bogat antioksidansima
i protuupalnim tvarima, koje nas štite od raka. Sadrži, između ostalog
hlorofilin (izvedenica zelene boje hlorofila), koji se veže na
kancerogene spojeve i sprječava njihovu apsorpciju. Grašak obiluje
vitaminima A, E i C – antioksidansima koji “pomlađuju” naš venski
sustav. Oni smanjuju razinu holesterola pohranjenog u našim venama i
tako smanjuju izglede za razvoj bolesti srca ili ateroskleroze. Osim
toga, vitamin C aktivira imunološki sustav, koji stimuliše rast i
učinkovitost imunoloških stanica i drugih bijelih krvnih stanica koje se
bore protiv bakterija i virusa.
Mentalno zdravlje
Folna kiselina sadržana u
zelenom grašku ima velik utjecaj na naše mentalno stanje i raspoloženje.
Ona utječe na metabolizam živčanih stanica, njihov rast i regeneraciju.
Nedostatak ovog nutrijenta u tijelu doprinosi poremećaju mozga i
pogoršanju kognitivnih funkcija, što se često manifestira pogoršanjem
memorije ili problema s učenjem i pozornošću. Deficit folne kiseline je
također čest uzrok anksioznih poremećaja, agresivnosti i
hiperaktivnosti, a često je povezan s depresijom.
Mrkva – povrće za zdravlje i ljepotu
Mrkva je
dvogodišnja biljka iz porodice celera koja se uzgaja radi
narančasto-žutog korijena. Povrće je s blagotvornim učinkom na zdravlje i
ljepotu. Uzgoj je rasprostranjen u Europi, Aziji, Sjevernoj Africi i
Americi.
100 g mrkve – 31 kcal
Sadrži uglikohidrate, proteine, karoten, vitamine B1, B2, B6, C, E, H, K i PP te kalcij, željezo, kalij i bakar.
Orlovski vid noću
Zahvaljujući kombinaciji vitamina i mineralnih soli, mrkva sprečava anemiju i poboljšava noćni vid.
Zlatni ten
Mrkva ima najveću količinu
beta-karotena među svim povrćem. Iz tog razloga, konzumacijom mrkve jača
se otpornost tijela na ultravioletno zračenje te koža postaje mekana i
dobiva zdravu boju.
Nekada je mrkva bila crna!
Mrkva potječe iz Azije. Bila je
poznata već u antičko doba – Grci i RImljani su je koristili kao biljku
s ljekovitim svojstvima. Tada su mrkve bile gotovo crne boje. Mutacijom
je nastala žuta sorta, a tek u kasnom 18. stoljeću, zahvaljujući
francuskim vrtlarima, mrkva je dobila privlačnu narandžastu boju.
Ukrasi od mrkve
U Engleskoj, za vrijeme
vladavine Elizabete I., korijen, lišće i cvijeće mrkve su se
upotrebljavali kao ukras na odjeći i šeširima.
Nema komentara:
Objavi komentar